Monetarno zlato čini trenutno 30 posto globalnih svjetskih deviznih rezervi te je poraslo za 6 posto u odnosu na juni 2025. godine, kada je činilo 24 posto rezervi, navodi se u analizi Deutsche Bank Research. Ovo značajno povećanje desilo se u isto vrijeme kada udio američkog dolara pada sa 43 na 40 posto tokom istog perioda, što naglašava značajnu promjenu u strategijama raspodjele rezervi centralnih banaka, ističe Michael Hsueh, viši analitičar u Deutsche Bank.

Istraživanje World Gold Council pokazalo je da 43 posto centralnih banaka planira povećati svoje rezerve zlata, u odnosu na 29 posto godinu prije, što ukazuje na rastuće povjerenje u plemeniti metal. Također, 95 posto upravitelja rezervi očekuje da će globalne rezerve centralnih banaka porasti u sljedećih 12 mjeseci, u odnosu na 81 posto godinu prije, pokazalo je istraživanje provedeno između 25. februara i 20. maja ove godine.

"Da bi zlato izjednačilo svoj udio u rezervama sa američkim dolarom, cijena bi trebala porasti na 5.790 dolara po unci, pod pretpostavkom da se količina zlata ne promijeni", rekao je Hsueh (graf). Takav pomak cijene rezultirao bi time da i zlato i američki dolar predstavljaju po 36 posto globalnih rezervi deviza i zlata, dodao je.

Razlika između udjela zlata u devizama plus zlatne rezerve u odnosu na ukupnu imovinu centralne banke posebno je važna za razumijevanje strategija upravljanja rezervama. Koristeći Evropsku centralnu banku (ECB) kao primjer, strateg je primijetio da je udio zlata ECB-a u deviznim i zlatnim rezervama krajem septembra iznosio 80 posto (ili 83 posto ako se ažurira na cijenu zlata od 4.350 dolara unci), dok je udio zlata u ukupnoj imovini bio samo 18 posto.

Upravitelji rezervi vjerojatno procjenjuju svoje rezerve zlata prvenstveno u odnosu na zlatne i devizne rezerve, budući da su to jedine rezerve denominirane u stranoj valuti dostupne za odbranu nacionalnih valuta ako je potrebno. "Slična podjela u izračunatim udjelima zlata može se vidjeti za SAD, gdje je udio zlata u rezervama deviza i zlata krajem septembra iznosio 96 posto, u usporedbi sa udjelom zlata u ukupnoj imovini od 15 posto", zaključio je Hsueh.

Analitičari velike britanske HSBC banke procijenili su u petak da će cijene zlata porasti do 5.000 dolara po unci u 2026. godini, uz podršku povećanih rizika i uticaja novih sudionika na tržištu. Spot cijena zlata probila je nivo od 4.300 dolara u četvrtak i krenula je prema najjačoj sedmici od decembra 2008. godine, prenosi Reuters. 

Banka je kao faktore koji podupiru cijenu navela geopolitičke rizike, neizvjesnost ekonomske politike i rastući javni dug. HSBC je istakla da, s obzirom na nagli porast cijena tokom druge polovine 2025. i povećane rizike od novih sudionika na tržištu, očekuje da će cijene zlata ostati povišene i potencijalno dodatno porasti do početka 2026. godine, prenose mediji. Neizvjesna geopolitička situacija i dedolarizacija koju provode zemlje članice BRICS-a doslovno "tjeraju" centralne banke da kupuju zlato.