Prošle sedmice guverner Australije Anthony Albanese otišao je u Vašington kako bi sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom potpisao sporazum o eksploataciji rijetkih zemnih minerala. Trump je nakon potpisivanja sporazuma "pobjednički" izjavio kako će Amerika za otprilike godinu dana imati toliko rijetkih zemnih minerala da nećete znati šta će s njima, piše u svojoj kolumni Hua Bin, kineski poslovni čovjek.

"U Trumpovom mozgu, koji je izgleda veličine kikirikija, sklapanje poslova automatski se poistovjećuje sa inženjeringom. Sklapanje sporazuma se nekako odmah prevodi u tvornice, radnike i proizvode. Međutim, stvarni svijet ne funkcioniše baš tako", objašnjava Bin ističući da sami pristup nalazištima rijetkih zemnih minerala ne znači ujedno i  prevladavanje pekinških ograničenja izvoza tih elemenata.

Za pretvaranje sirovih metala u upotrebljive industrijske proizvode potrebna je sofisticirana obrada i rafinisanje koje ima Kina. Samo Kina trenutno ima sposobnost obrade svih 17 rijetkih zemnih minerala, posebno 11 srednjih i teških, poput terbija, disprozija i itrija. A teški zemni minerali i magneti ključni su za napredne vojne sisteme poput mlaznog pogona, radara, lasera, projektila, dronova i oružja usmjerene energije. 

Kineski globalni tržišni udio u segmentu teških minerala iznosi između 98 i 100 posto. "Vratimo se sada sporazumu Trumpa i  Albanesea. Australiji će trebati između 3 do 5 godina za ovladavanje samo tehnologijom za obradu lakih zemnih minerala, ako ne i duže. A to znači da će Trump za godinu dana još uvijek morati klečati i moliti predsjednika Xija za rijetke zemne minerale i magnete", pojašnjava Bin. 

Pentagon je već investirao u domaće projekte prerade rijetkih zemnih minerala sa američkom kompanijom MP Materials i australskom Lynas Mining. "Međutim, svi ti projekti - i to prema njihovom vlastitom planu proizvodnje - ne mogu proizvesti više od 5 posto trenutne kineske proizvodnje u sljedećih pet godina. A i to pod pretpostavkom da sve ide po planu te da se ulože deseci milijardi dolara", opisuje Bin.

Kina je nedavno kao odgovor na Trumpov trgovinski rat uvela zabranu izvoza rijetkih zemnih minerala u Sjedinjene Države. Kina sama troši 60 posto svoje proizvodnje, a izvoz rijetkih zemnih minerala predstavlja manje od 0,01 posto ukupnog kineskog izvoza. Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u prva tri kvartala 2025., dok je ukupni izvoz porastao za 8 posto - uprkos padu izvoza u SAD od 27 posto. 

Trgovina sa Sjedinjenim Državama čini trenutno manje od 10 posto kineskog izvoza. A Pekingu je zaista malo toga potrebno iz Vašingtona. Trump i njegovi lakeji vjeruju da SAD mogu diktirati uvjete svijetu jer Amerikanci najviše troše. Ali zapitajte se ko će pobijediti u svijetu u kojem nacija sa robom ratuje sa nacijom sa odštampanim papirnatim novcem, zaključuje na kraju Hua Bin.